Skrivena kamera

Nitko te ne primjećuje u tuđini, ondje možeš činiti sve što ne možeš kod kuće. Dokazano je da ti u tuđini primjećuješ sve, samo ništa ne možeš promijeniti.   Lila, mlada makedonska spisateljica, stigla je u Beč na tromjesečni program Artist in residence . Dijeli stan s još dvoje umjetnika: osebujnom albanskom fotografkinjom Edlirom i tankoćutnim pakistanskim glazbenikom Josephom. Priča o tri umjetnika koji su se susreli u Beču samo je okvir za Lilin autofikcijski dnevnik u koji bilježi svoje reminiscencije na djetinjstvo u Šlegovu, mladost u Skoplju, studentske dane, a potom i lektorat u Rumunjskoj, studijska putovanja po svijetu te na koncu na svoj posljednji dom u Sloveniji, gdje živi zbog neobična razloga – ljubavi. Nije slučajno da se u Beču susreću upravo Makedonka i Albanka; izbor nacionalnosti autorici je poslužio da zadre u kompleksne makedonsko-albanske odnose u svjetlu stvarnih sukoba u Makedoniji s početka 21. stoljeća. Autorica daje do znanja da prijateljstvo Albanke i Makedonke, baš kao i dirljiva i tragična albansko-pakistanska ljubavna veza nadilaze sve nacionalističke teorije, stereotipe i klišeje. Djelo je pisano u obliku transkripcije snimke koju je zabilježila skrivena kamera. Sastoji se od pregršti događaja, dojmova i povijesnih činjenica koji se javljaju kao dnevničke zabilješke i kaleidoskop slika, a spaja ih ideja da iskreni međuljudski odnosi nadilaze sve društvene podjele.   O autorici: Lidija Dimkovska rođena je u Skoplju 11. kolovoza 1971. godine. Na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost, a na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost te bila lektorica za makedonski jezik i književnost. Na Sveučilištu u Novoj Gorici (Slovenija) predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa Blesok . Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine. Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika. Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.     O prevoditeljici:   Borjana Prošev-Oliver rođena je 1962. godine u Zagrebu. Na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Skoplju 1985. godine diplomirala je opću i komparativnu književnost, a doktorirala je 2009. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu „Egzil u makedonskoj književnosti“. Nakon diplome radila je kao honorarna suradnica na Trećem programu Makedonskog radija te u Redakciji za kulturu i umjetnost Makedonske radiotelevizije. Od 1986. godine radi kao viša lektorica na Katedri za makedonski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (tada je to bio Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti). Redovito sudjeluje na hrvatsko-makedonskim skupovima u Hrvatskoj i Makedoniji. S kolegicom Dijanom Vlatković napisala je prvi dvojezični hrvatsko-makedonski rječnik, koji je 2015. objavila Matica Makedonaca u Hrvatskoj.